2: Bubreg i njegove funkcije

Struktura bubrega

Bubreg je jedan od najvažnijih vitalnih organa u ljudskom telu. Poremećaj rada bubrega može da dovede do ozbiljne bolesti, pa čak i do smrti. Bubreg ima veoma kompleksnu strukturu i funkcije. Dve najvažnije funkcije bubrega su da izbacuje štetne i toksične supstance iz organizma i da održava ravnotežu vode, tečnosti, minerala i drugih hemijskih supstanci, tj. elektrolita kao što su natrijum, kalijum itd.

Struktura bubrega

Bubreg stvara urin tako što uklanja toksične otpadne produkte i višak vode iz organizma. Urin koji nastaje u bubregu, prolazi zatim kroz uretere, bešiku i biva izlučen napolje kroz uretru.

 Većina ljudi (muškaraca i žena) ima dva bubrega.

Bubrezi su locirani u gornjem zadnjem delu abdomena (slabinskom delu) sa svake strane kičme (vidi dijagram). Donja rebra ih štite od povreda.

Bubrezi leže duboko u abdomenu i normalno se ne mogu osetiti, ni napipati.

Bubrezi su parni organi, u obliku pasulja. Kod odraslih, bubreg je dugačak oko 10 do 13 cm, širok je 6 cm i debeo 4 cm. Svaki bubreg je težak oko 150 do 170 grama.

Urin koji je stvoren u bubregu teče ureterima do mokraćne bešike. Ureteri su šuplje cevčice duge po oko 25cm i napravljene od specijalnih mišića.

Bešika je šuplji organ čiji su zidovi napravljeni od mišića i koji je smešten u donjem prednjem delu abdomena. Ona služi kao rezervoar za urin.

Bešika kod odraslih osoba može da drži 400 - 500 ml urina i kada je napunjena skoro do vrha, osoba oseća potrebu da mokri (urinira).

Urin se iz bešike izbacuje kroz uretru tokom uriniranja (mokrenja). Kod žena uretra je relativno kratka, dok je kod muškaraca mnogo duža.

Položaj bubrega, njihova struktura i funkcije su isti kod muškaraca i kod žena.

Funkcije bubrega

 Zašto su bubrezi važni za organizam?

Mi konzumiramo različite količine i vrste hrane svakog dana.

Količina vode, soli i kiselina u našem telu takođe varira svakog dana.

Neprestani proces pretvaranja hrane u energiju stvara štetne, toksične produkte.

Navedeni faktori dovode do promene u količini tečnosti, elektrolita i kiselina u telu. Nagomilavanje neželjenih toksičnih supstanci može biti opasno po život.

Bubrezi odrađuju izuzetno važnu ulogu u čišćenju organizma tako što izbacuju štetne i toksične produkte. U isto vreme oni regulišu i održavaju uravnotežen nivo vode i elektrolita, kao i acidobaznu ravnotežu.

Koje su funkcije bubrega?

Primarna funkcija bubrega je da stvaraju urin i prečišćavaju krv. Bubrezi uklanjaju štetne produkte i druge supstance koje nisu potrebne organizmu. Važne funkcije bubrega su sledeće:

1. Uklanjanje produkata metabolizma

Prečišćavanje krvi uklanjanjem proizvoda metabolizma je najvažnija funkcija bubrega.

Hrana koju unosimo sadrži proteine (belančevine). Proteini su neophodni za rast i obnavljanje organizma. U procesu njihovog iskorišćavanja, u organizmu nastaju razni neželjeni nusproizvodi. Njihovo nagomilavanje deluje kao otrov za organizam. Bubrezi filtriraju krv i iz nje izbacuju ove toksične produkte koji se potom izlučuju urinom.

Kreatinin i ureja su dva važna proizvoda metabolizma koji se mogu lako izmeriti u krvi. Njihov nivo u krvi je pokazatelj funkcije bubrega. Kada oba bubrega slabije rade, vrednosti ureje i kreatinina u krvi su povišene.

2. Otklanjanje viška tečnosti

Druga najvažnija funkcija bubrega je regulisanje balansa tečnosti tako što se višak vode izlučuje urinom, dok u telu ostaje normalna količina koja je neophodna za život. Kada bubrezi izgube sposobnost da uklanjaju ovaj višak vode, nastaju otoci.

 3. Ravnoteža minerala i elektrolita

Bubrezi imaju još jednu važnu ulogu, a to je regulisanje balansa minerala i elektrolita kao što su natrijum, kalijum, vodonik, kalcijum, fosfor, magnezijum i bikarbonati i na taj način održavaju normalan sastav telesnih tečnosti.

Promene u nivou natrijuma mogu da utiču na stanje svesti pacijenta, dok promene nivoa kalijuma mogu imati ozbiljne neželjene uticaje na srčani ritam i na mišićne funkcije. Održavanje normalnog novoa kalcijuma i fosfora u krvi su važni za zdrave kosti i zube.

4. Kontrola krvnog pritiska

Regulišući nivo vode i soli u organizmu, bubrezi su glavni regulator visine krvnog pritiska. Pored toga, bubrezi proizvode različite hormone (renin, angiotenzin, prostaglandine itd.), koji takođe utiču na regulaciju vode i soli u organizmu. Bubrezi dakle imaju vitalnu ulogu u održavanju normalnog krvnog pritiska. Poremećaji u regulaciji soli i vode i u produkciji hormona kod pacijenata sa bubrežnom isuficijencijom mogu pouzrokovati visok pritisak.

5. Stvaranje crvenih krvnih zrnaca

Eritropoietin je još jedan hormon koji se proizvodi u bubregu i koji ima važnu ulogu u stvaranju crvenih krvnih zrnaca. U bubrežnoj insuficijenciji opada sinteza eritopoetina, što onda dovodi do smanjene proizvodnje crvenih krvnih zrnaca i do pada hemoglobina (tj. do anemije). To je razlog da se anemija kod bolesnika sa bubrežnom insuficijencijom ne popravlja uprkos davanja preparata gvožđa i vitamina.

6. Održavanje zdravih kostiju

U bubregu se vitamin D pretvara u aktivnu formu koja je neophodna za apsopciju kalcijuma iz hrane, rast kostiju i zuba i održavanje zdravih kostiju. U bubrežnoj insuficijenciji dolazi do smanjenja nivoa aktivnog vitamina D, rast kostiju je takođe smanjen i kosti postaju slabe. Kod dece, usporen rast može biti jedan od znakova bubrežne insuficijencije.

Stvaranje urina

Kako se krv prečišćava i kako nastaje urin?

U procesu prečišćavanja krvi bubrezi zadržavaju sve za organizam neophodne supstance i selektivno izlučuju višak tečnosti, minerala i štetnih produkata.

Sada ćemo objasniti kompleksni i neverovatan proces stvaranja urina.

  • Da li znate da svakog minuta 1200 ml krvi uđe u bubrege radi prečišćavanja, a to je 20% od ukupne količine krvi koju srce pumpa? To znači da u jednom danu bubrezi prečiste 1700 litara krvi!
  • Ovaj proces prečišćavanja se odvija u malim jednicama bubrega koje se zovu nefroni.
  • Svaki bubreg ima oko million nefrona. Svaki nefron se sastoji od glomerula i tubula.
  • Glomeruli su filteri sa veoma malim porama koje imaju sposobnost selektivne filtracije. Voda i male supstance se lako filtriraju kroz njih. Ćelije, kao što su crvena krvna zrnca, bela krvna zrnca i trombociti, ne prolaze kroz ove pore, kao ni veće čestice (proteini itd.). Stoga u urinu zdravih ljudi nema velikih partikula.
Glavna uloga bubrega je da preko urina uklanja proizvode metabolizma, štetne materije i višak tečnosti.

  • Prvi korak u formiranju urina dešava se u glomerulima gde se svakog minuta filtrira 125ml. Neverovatna je činjenica da se za 24sata formira 180 litara, ovog, takozvanog primarnog urina. Filtrat sadrži ne samo štetne produkte, minerale i toksične supstance, već i glukozu i druge korisne supstance.
  • Da se ove korisne supstance ne bi izgubile, bubrezi obavljaju process njihove reapsorpcije sa velikom preciznošću. Od 180 litara primarnog urina, koliko ulazi u tubule, 99% se u njima reapsorbuje, dok se preostali 1% izlučuje u obliku konačnog urina.
  • Ovim sofisticiranim i preciznim postupkom, u tubulima se reapsurbuju sve bitne supstance i oko 178 litara tečnosti i samo 1 do 2 litra vode, nepotrebnih nusprodukata metabolizma i drugih štetnih materija se izlučuje urinom.
  • Urin koji se formira u bubrezima teče kroz uretere, uliva se u bešiku i konačno se kroz uretru izbacuje van organizma.

Može li postojati varijacija u količini urina kod osoba sa zdravim bubregom?

  • Da. Količina unete vode i spoljašnja temperatura su glavni faktori koji određuju količinu urina koju stvori zdrava osoba sa normalnom bubrežnom funkcijom. Kada je unos vode mali , urin je koncentrisan i količinski mali (minimum je oko 500ml), a sa većim unosom vode, raste i zapremina urina.
  • Kada je unos vode veoma mali, urin je koncentrisan i njegova ukupna zapremina je manja (minimum je oko 500ml), a sa većim unosom vode i količina urina je veća.
  • Tokom leta, zbog perspiracije izazvane visokim temperaturama, količina urina se smanjuje. Zimi je obrnuto - kada su niske temperature nema perspiracije tako da je stvaranje urina povećano.
  • Kod osoba koje unose normalne količine vode, ako je količina urina manja od 500ml ili veća od 3000ml, to može da bude znak da je potrebno dalje ispitivanje.
Premala ili prevelika količina urina budi sumnju da je potrebno dodatno ispitivanje.