11: Hronične bolesti bubrega: Simptomi i dijagnoza

Faze

U hroničnoj bolesti bubrega (HBB), funkcija bubrega polako opada tokom više meseci ili godina. U ranim fazama HBB, većina bolesnika je praktično bez simptoma jer njihov organizam to kompenzuje i prilagođava se metaboličkim poremećajima koji se vremenom razvijaju. Kada funkcija bubrega ozbiljno popusti, javljaju se simptomi zbog nagolimavanja toksina i viška tečnosti.

Koji su simptomi hronične bolesti bubrega?

Simptomi HBB su promenljivi, u zavisnosti od težine bubrežnog oštećenja. HBB je podeljena u 5 faza/stepeni na osnovu nivoa bubrežne funkcije, odnosno jačine glomerulske filtracije (GFR). GFR se može proceniti na osnovu nivoa kreatinina u krvi i normalno iznosti više od 90 ml/min.

HBB 1. stepena (funkcija bubrega 90-100 %)

U ovom stadijumu HBB, GFR je normalna, tj. veća je od 90 ml/ min/ 1,73 m2 telesne površine, ali postoje laboratorijski poremećaji, kao što je pojava proteina u urinu. Pored toga znaci oštećenja bubrega mogu biti vidljivi pregledom RTG-om, ultrazvukom, MRI ili CT skenerom. Pacijenti su obično bez ikakvih simptoma.

HBB 2. stepena (funkcija bubrega 60-89%)

U 2. fazi HBB (blagoj HBB), GFR je od 60 – 89 ml/min/1,73m2. Pacijenti su i dalje bez simptoma, mada poneki može da se žali na češće mokrenje, naročito noću ili na povišen krvni pritisak. Mogu postojati patološki nalazi u urinu, a vrednost kreatinina u krvi je normalna ili lako povišena.

U ranoj fazi HBB većina ljudi nema nikakve simptome.

GFR kategorije HBB (sinonimi: HBI, CKD)
Faze (stadijumi)
Opis
Jačina glomerulske filtracije (GFR, u ml/min)
Povišen rizik Povećan rizik za HBB (dijabetes, hipertenzija, porodična anamneza, stariji itd) Preko 90
1 Oštećenje bubrega (proteini u urinu) i normalna GFR Preko 90
2 Oštećenje bubrega i blago snižena GFR 60-89
3 3a Umereno do ozbiljno snižena GFR 45-59
3b Umereno do ozbiljno snižena GFR 30-44
4 Preterminalna HBI 15-29
5 Završna (terminalna) faza HBI Manje od 15

 

Vodič kliničke prakse za hronične bolesti bubrega - National Kidney Foundation Kidney Disease Outcomes Quality Initiative (NKF-K/DOQI)

HBB 3. stepena (funkcija bubrega 30-59%)

U trećem stadijumu HBB (umerenoj HBB), GFR je od 30-59 ml/min/1,73m2.

Bolesnik može biti i dalje bez simptoma ili se javljaju blagi simptomi. Moguće su nenormalnosti u nalazu urina i kreatinin u krvi je povišen.

HBB 4. stepena (funkcija bubrega 15-29%)

U četvrtoj fazi HBB, GFR je 15-29 ml/min/1,73m2. Simptomi mogu biti blagi, opšti i nespecifični, ili ozbiljni, u zavisnosti od prirode osnovne bolesti bubrega koja je dovela do HBB, kao i od pridruženih oboljenja.

HBB 5. stepena (funkcija bubrega manja od 15%)

Peti stadijum je veoma teška HBB sa GFR < 15 ml/min/1,73m2. Naziva se još i Terminalna bubrežna insuficijencija (TBI, ili ESKD), a većini bolesnika u ovoj fazi bolesti je neophodna dijaliza ili transplantacija bubrega. Simptomi mogu da budu različiti, umereni do teški, sa komplikacijama opasnim po život. I pored sve konzervativne terapije, simptomi se pogoršavaju i većini bolesnika je neophodna dijaliza ili transplantacija bubrega.

Nekontrolisano visok krvni pritisak u mladosti je česta pojava u HBB.

Simptomi

Uobičajeni simptomi bubrežnih bolesti

  • Gubitak apetita, mučnina i povraćanje.
  • Slabost, malaksalost i gubitak u telesnoj težini.
  • Oticanje (edemi) potkolenica.
  • Oticanje lica, ili jutarnji otoci kapaka.
  • Visok krvni pritisak, naročito ako je jako visok, kod mladih osoba i ne može se regulisati.
  • Bledilo.
  • Poremećaji sna, gubitak koncentracije i ošamućenost.
  • Svrab, grčevi u mišićima ili nemirne noge.
  • Bolovi u slabinama.
  • Učestalo mokrenje, naročito noću (nikturija).
  • Bolovi u kostima i prelomi kostiju kod odraslih i usporen rast kod dece.
  • Smanjen libido i erektilna disfunkcija kod muškaraca, odnosno poremećaji menstrualnog ciklusa kod žena.
HBB je važan uzrok niskog hemoglobina koji ne reaguje na lečenje.

Komplikacije

Kada treba posumnjati na HBB kod osobe sa visokim krvnim pritiskom?

Kod osoba sa visokim krvnim pritiskom (hipertenzijom) treba posumnjati na HBB ako imaju:

  • manje od 30 ili više od 50 godina u trenutku postavljanja dijagnoze hipertenzije
  • krvni pritisak viši od 200/120 mm Hg u trenutku postavljanja dijagnoze
  • ozbiljnu hipertenziju koja se ne može regulisati i pored redovnog uzimanja lekova
  • istovremeno i poremećaje vida
  • belančevine u urinu
  • simptome sumnjive na HBB, kao što su oticanje, gubitak apetita, slabost itd.

Koje su komplikacije odmakle HBB?

Potencijalne komplikacije odmakle HBB su:

  • Ozbiljne smetnje pri disanju i bol u grudima zbog značajnog zadržavanaj vode u plućima (edem pluća).
  • Teška hipertenzija.
  • Izraženi mučnina i povraćanje.
  • Teška slabost.
  • Komplikacije od strane centralnog nervnog sistema: konfuznost, ekstremna pospanost, konvulzije i koma.
  • Povišen nivo kalijuma u krvi (hiperkalemija) koji može da ugrozi rad srca i da bude opasan po život.
  • Perikarditis (zapaljenje srčane maramice, tj. perikarda).
Slabost, gubitak apetita, mučnina i oticanje su često prvi simptomi HBB.

Dijagnoza

Dijagnoza HBB

HBB (ili CKD) je obično bez simptoma u ranoj fazi. Obično se otkriva kada se nađe povišen krvni pritisak, pa se utvrde i povišen kreatinin u krvi i pozitivan albumin u urinu. Sve osobe koje spadaju u grupu visokorizičnih za HBB bolesti (dijabetičari, hipertenzivni bolesnici, starije osobe, kao i osobe sa pozitivnom porodičnom anamnezom za HBB) je potrebno ispitati na eventualno postojanje HBB.M

1. Hemoglobin

Nivo hemoglobina u krvi je obično nizak. Javlja se anemija jer je smanjeno stvaranje eritropoietina u bubrezima.

2. Pregled urina

Pojava albumina ili belančevina u urinu (takozvana albuminurija ili proteinurija) predstavlja rani znak HBB (CKD). Čak i sasvim mala količina albumina u urinu, koja se naziva mikroalbuminurija, može biti najraniji znak HBB. Ali, pošto se proteinurija može javiti i kod ljudi sa zdravim bubrezima, kada imaju povišenu temperaturu ili posle napornog fizičkog vežbanja, potrebno je isključiti ove druge moguće razloge proteinurije pre postavljanja dijagnoze HBB/CKD.

3. Kreatinin u krvi i eGFR

Jednostavan i jeftin način procene bubrežne funkcije je merenje kreatinina u krvi. Zajedno sa podacima o godinama života i polu, ova vrednost kreatinina u krvi se koristi u mnogim formulama za procenu rada bubrega, odnosno glomerulske filtracije (eGFR). Redovno praćenje nivoa kreatinina u krvi pomaže u oceni progresije bolesti, kao i odgovora HBB na lečenje.

Na osnovu eGFR, CKD je podeljena na 5 faza. Ova podela je korisna jer se na osnovu nje donosi odluka o dodatnim testovima, kao i o adekvatnom lečenju.

Tri jednostavne kontrole mogu da vam spasu bubrege.
To su kontrola krvnog pritiska, urina na belančevine i kreatinina u krvi za eGFR.

4. Ultrazvučni pregled bubrega

Ovaj pregled je jednostavan, efikasan i jeftin test za dijagnozu CKD. Smanjeni (“skvrčeni”) bubrezi su znak HBB/CKD. Međutim, u policističnoj bolesti bubrega, dijabetskoj nefropatiji i u amiloidozi, bubrezi su normalne veličine ili čak i uvećani, i pored CKD. Ultrazvuk je koristan jer može da ukaže i na opstruktivnu nefropatiju, zbog zastoja u oticanju urina, kao i na kalkuluse u bubrezima.

5. Drugi testovi

U HBB/CKD dolazi do poremećaja različitih funkcija bubrega. Za procenu ovih poremećaja koriste se različite analize krvi: elektrolita i acidobazne ravnoteže u krvi (natrijum, kalijum, magnezijum, bikarbonati), krvne slike (hematokrit, hemoglobin, feritin, zasićenje transferina, razmaz periferne krvi), metabolizma kosti (kalcijum, fosfor, alkalna fosfataza, paratireoidni hormon), druge opšte analize krvi (serumski albumin, holesterol, trigliceridi, šećer i hemoglobin A1c), zatim EKG i ehokardiografija.

Mali i skvrčeni bubrezi, viđeni ultrazvučnim pregledom, predstavljaju siguran
znak hronične bolesti bubrega.

Kada pacijent sa HBB treba da se obrati lekaru?

Pacijent sa HBB treba da se hitno javi lekaru ako primeti:

  • Naglo nastalo neobjašnjivo dobijanje u težini, značajno smanjenje količine urina, pogoršanje oticanja, gubitak daha ili otežano disanje u ležećem položaju.
  • Bol u grudima, veoma usporen ili ubrzan rad srca.
  • Povišenu temperaturu, teške dijareje, težak gubitak apetita, teško povraćanje, krv u povraćenom sadržaju, naglo nastali i neobjašnjivi gubitak u težini.
  • Tešku mišićnu slabost koja je počela nedavno.
  • Razvoj konfuznosti, vrtoglavicu ili konvulzije.
  • Naglo pogoršanje ranije dobro regulisane hipertenzije.
  • Crvenu boju urina ili obilno krvarenje.