17: Živeti sa jednim bubregom

Saznanje da određena osoba ima samo jedan bubreg će kod nje izazvati zabrinutost. Dovoljno je, međutim, pridržavati se nekoliko preventivnih mera i voditi zdrav način života, da bi se vodio normalan život i sa jedinim bubregom.

Sa kakvim se mogućim problemima osoba sa jednim bubregom može suočiti? Zašto?

Skoro svi ljudi se rađaju sa dva bubrega. Ipak, zbog velikog kapaciteta i rezerve koju imaju, dovoljno je i jedan bubreg koji funkcioniše kako treba. Dakle, osoba sa jednim bubregom nema problema u svakodnevnom životu, ni u seksualnim aktivnostima, pa ni pri napornom radu.

Jedan bubreg je dovoljan za normalan i aktivan život. Kod većine osoba koje su rođene sa jednim bubregom, ta dijagnoza se postavlja slučajno, pri ultrazvučnom pregledu abdomena koji je indikovan iz sasvim drugih razloga.

Kod malog broja ljudi sa jednim bubregom se posle dugog niza godina mogu javiti hipertenzija ili belančevine u urinu. Smanjenje globalne bubrežne funkcije je veoma retko.

Koji su najčešći uzroci jednog bubrega?

Postoje tri moguća uzroka solitarnog (jedinog) bubrega:

1. Urođeno, tj. osoba je rođena sa jednim bubregom.

2. Jedan bubreg je hirurški odstranjen. Indikacije za ovakvu operaciju mogu biti rak bubrega, teška kalkuloza bubrega sa trajnim oštećenjem njegovog tkiva usled opstrukcije ili sa trajnim “gnojenjem” u takvom bubregu, kao i teža traumatska povreda bubrega.

3. Jedan bubreg je doniran za transplantaciju.

Osoba sa jednim bubregom vodi normalan i aktivan život.

Koja je verovatnoća da se neko rodi sa samo jednim bubregom?

Jedan od 750 ljudi se rodi sa jednim bubregom. Ovo se češće dešava kod muškaraca i obično levi bubreg nedostaje.

Zašto su potrebne mere predostrožnosti za ljude sa jednim bubregom?

Ljudi sa jednim bubregom funkcionišu normalno, ali to je kao stanje koje možemo uporediti sa dvotočkašem bez rezervnog točka.

U nedostatku drugog bubrega, svako naglo i teško oštećenje jedinog funkcionalnog bubrega dovešće do akutne bubrežne insuficijencije (slabosti) i bubrežna funkcija će naglo popuštati.

Akutna bubrežna insuficijencija može uzrokovati mnoge probleme i komplikacije koje zahtevaju adekvatnu pažnju i lečenje. Za veoma kratko vreme težina kliničke slike postaje veoma ozbiljna i mogu se razviti komplikacije opasne po život. Takvi bolesnici često zahtevaju hitnu dijalizu. Da bi se oštećenje bubrega i njegove posledice izbegle, svi ljudi sa jednim bubregom bi trebalo da se pridržavaju mera predostrožnosti.

Ljudi sa urođenim jednim bubregom nisu retki.

Koje okolnosti su potencijalno opasne za naglo nastalo oštećenje jedinog bubrega?

Potencijalna opasnost za naglo i teško oštećenje solitarnog bubrega postoji ako dođe do:

1. Iznenadno nastalog zastoja u oticanju urina zbog kamena ili krvnog ugruška u ureteru (mokraćovodu - cevi koja spaja bubreg i bešiku). Ovaj zastoj onda izaziva zadržavanje i nakupljanje sve veće količine urina u bubregu.

2. Slučajnog podvezivanja uretera jedinog bubrega u toku neke operacije u trbuhu. Ovo će opet sprečiti oticanje urina iz bubrega u bešiku i povećaće pritisak u bubregu što će onda dalje oštetiti solitarni bubreg.

3. Povrede solitarnog bubrega. Rizik od povrede je veći u kontaktnim sportovima kao što su: boks, hokej, fudbal, borilačke veštine i rvanje. Često se dešava da solitarni bubreg, obavljajući sve neophodne funkcije, vremenom postaje sve veći i teži od normalnog bubrega. Ovakav, uvećan bubreg je skloniji povređivanju.

Koje se preventivne mere savetuju osobama sa jednim bubregom?

Ljudima koji imaju zdrav solitarni bubreg ne treba posebna terapija. Ipak, neke mere predostrožnosti da bi se ovaj jedini bubreg zašitio nisu na odmet. Važne mere prevencije su:

  • Piti puno vode (i do tri litra dnevno).
  • Izbegavati situacije u kojima može doći do povrede bubrega, kao što su boks, hokej, fudbal, borilački sportovi i rvanje.
  • Prevencija i rano lečenje kamena u bubregu i urinarne infekcije.
  • Pre bilo kog novog leka ili velike operacije, doktor treba da zna da se radi o pacijentu sa samo jednim bubregom.
  • Kontrola krvnog pritiska, redovno vežbanje, izbalansirana zdrava dijeta i izbegavanje lekova protiv bolova. Takođe, izbegavanje visokoproteinske dijete i smanjenje unosa soli – ako je to i po savetu lekara.
  • Redovne kontrole kod lekara. Prvi i najvažniji savet osobama sa jednim bubregom je da se redovno kontrolišu.
Ljudi sa jednim bubregom ne treba da budu zabrinuti, ali treba da preduzimaju preporučene
preventivne mere i da se redovno kontrolišu kod lekara.

Jednom godišnje treba kontrolisati funkciju bubrega, tako što će se izmeriti krvni pritisak i uraditi analize krvi i urina. Redovni pregledi pomažu da se bilo koji problem u radu bubrega otkrije rano. Rano otkrivanje poremećaja u radu bubrega pruža mogućnost blagovremenog lečenja i preduzimanja neophodnih higijensko-dijetetskih promena u režimu ishrane i života.

Kada bi pacijent sa solitarnim bubregom trebalo da se javi lekaru?

Pacijenti sa jednim bubregom treba da se odmah jave doktoru u slučaju da dođe do:

  • Naglog smanjenja ili potpunog odsustva mokrenja.
  • Povrede uvećanog solitarnog bubrega.
  • Potrebe da se uzima lek protiv bolova.
  • Potrebe da se radi RTG snimanje sa upotrebom kontrastnog sredstva za snimanje.
  • Povišene temperature, pečenja pri mokrenju ili crvene boje urina.
Iznenadno smanjenje ili potpuni izostanak mokrenja se obično dešava zbog
opstrukcije u mokraćnom putu izazvane kamenom.