Rečnik

Akutna insuficijencija bubrega: Stanje iznenadnog ili naglog gubitka funkcije bubrega. Ovaj tip oštećenja bubrega je privremen i obično se funkcija može ponovo uspostaviti.

Anemija: Anemija je poremećaj zdravlja koji karakteriše smanjena količina hemoglobina u krvi. Anemija dovodi do slabosti, zamora i otežanog disanja pri naporu. Anemija je česta kod obolelih od hronične bolesti bubrega i javlja se zbog smanjenog stvaranja eritropoietina u bubrezima.

Arteriovenska fistula (AV Fistula): Hirurški kreirana veza između arterije i vene, obično u podlaktici. U ovako kreiranoj AV fistuli velika količina krvi pod visokim pritiskom iz arterije ulazi u venu i dovodi do širenja te vene. Uvećana i proširena vena omogućava lako i ponavljano ubacivanje igle za hemodijalizu u nju. AV fistula je najčešći i najbolji izbor vaskularnog pristupa za dugotrajno lečenje ponavljanim hemodijalizama.

Automatska Peritonealna Dijaliza (APD): Vidi CCPD.

Belančevine (proteini): Belančevine su jedna od glavnih grupa hranljivih materija koje učestvuju u izgradnji, popravci i održavanju tkiva. Mleko, jaja i namirnice životinjskog porekla su bogate belančevinama.

Benigna hipertrofija prostate (BPH): Prostata često postaje uvećana kako muškarac postaje stariji. BPH je nemaligno uvećanje prostate kod starijih muškaraca, koje pritiska mokraćnu cev (uretru) i tako smanjuje ili čak blokira protok urina.

Biopsija bubrega: Medicinska procedura kojom se iglom uzima delić tkiva bubrega tako da može da se pregleda pod mikroskopom i da se postavi tačna dijagnoza bolesti bubrega.

Cistoskopija: Dijagnostička procedura u kojoj lekar koristeći tanak instrument sa svetlom (cistoskop), pregleda unutrašnjost mokraćne cevi (uretre) i mokraćne bešike.

Dijabetesna bolest bubrega (dijabetesna nefropatija): Dugotrajni dijabetes izaziva oštećenje malih krvnih sudova bubrega. U početku dolazi do gubitka proteina mokraćom. To potom izaziva povišen krvni pritisak, oticanje i postepeno i progresivno oštećenje bubrega. Konačno, dovodi do teške bubrežne insuficijencije, tj. do ESKD. Ovaj dijabetesom izazvan problem se naziva Dijabetesna bubrežna bolest. Ona je najčešći uzrok Hronične bolesti bubrega, i odgovorna je za 40-45 procenata novih slučajeva CKD.

Dijaliza: Dijaliza je proces u kome se otpadne materije i višak vode veštačkim putem, odstranjuju iz organizma osoba čiji bubrezi ne funkcionišu

Dijalizator: „veštački bubreg“, koji uz pomoć aparata za hemodijalizu filtrira krv i uklanja otpadne materije iz tela procesom hemodijalize.

Diuretici: Lekovi koji povećavaju količinu urina, tj. izlučivanje vode u obliku urina, pomažući organizmu da se oslobodi viška vode. Često ih zovu “pilule za izbacivanje vode”.

eGFR: To je oznaka za procenjenu stopu glomerulske filtracije, a izračunava se pomoću posebne formule i na osnovu vrednosti kreatinina u krvi, starosti, pola i rase. Dobijeni rezultat daje podatak o tome koliko dobro bubrezi obavljaju svoju funkciju i normalna vrednost je 90 ili više. „eGFR“ se koristi za postavljanje dijagnoze, procenu faze i praćenje toka CKD.

Elektroliti: Postoji mnoštvo minerala u krvi, kao što su natrijum, kalijum ili kalcijum, i oni regulišu važne funkcije tela. Ti minerali u krvi se nazivaju elektroliti. Pošto je jedna od funkcija bubrega održavanje normalne koncentracije elektrolita u krvi, osobama sa oboljenjima bubega se proveravaju njihove vrednosti.

Eritropoietin (EPO): To je hormon koji proizvode bubrezi i koji podstiče formiranje crvenih krvnih zrnaca u koštanoj srži. Oštećeni bubrezi nisu u stanju da proizvode dovoljno eritropoitetina, pa dolazi da smanjene proizvodnje crvenih krvnih zrnaca i anemije. Eritropoietin postoji kao lek u vidu injekcija za lečenje anemije bubrežnog porekla.

Fistula: Vidi arteriovenska fistula.

Fosfor: Fosfor je je drugi najzastupljeniji mineral (posle kalcijuma) u našem telu. Zajedno sa kalcijumom obezbeđuje čvrstinu kostiju i zuba. Namirnice bogate fosforom su meso, orašasti plodovi, jaja i cerealije.

Graft: Način pristupa za dugotrajnu hemodijalizu. Graft je kratko parče meke sintetičke cevčice koja povezuje venu i arteriju u ruci. Igle se ubacuju u graft u toku hemodijalize.

Hemodijaliza: Najčešći način tretiranja osoba obolelih od terminalnog otkazivanja bubrega. U toku dijalize, krv se prečišćava uz pomoć aparata za dijalizu i veštačkog bubrega (dijalizator).

Hemoglobin: Hemoglobin je proteinski molekul u crvenim krvnim zrncima koji prenosi kiseonik iz pluća do svih delova tela i vraća ugljendioksid iz tkiva do pluća. Vrednosti hemoglobina se određuju analizom krvi i njegova smanjena vrednost predstavlja anemiju.

Hiperkalijemija: Normalni nivo kalijuma u krvnom serumu je izmedju 3,5 i 5,0 mmol/l. Hiperkalijemija je stanje sa povišenim vrednostima kalijuma u krvi. Česta je kod otkazivanja bubrega, može ugroziti život i zahteva hitan medicinski tretman.

Hipertenzija: Predstavlja visoki krvni pritisak.

Hronična bolest bubrega (HBB, CKD): Postepeni, progresivni i nepovratni gubitak funkcije bubrega, u toku nekoliko meseci do nekoliko godina, se naziva Hronična bolest bubrega. U ovoj neizlečivoj bolesti, funkcija bubrega se smanjuje polako i neprekidno. Posle dužeg perioda, dolazi do faze u kojoj bubrezi gotovo potpuno prestaju sa radom. Ova uznapredovala i po život opasna faza se naziva Terminalna bubrežna insuficijencija (TBI, tj završna ili krajnja faza prestanka rada bubrega, a na engleskom End Stage Kidney Disease - ESKD).

Imunosupresorski lek: Lek koji suzbija ili smanjuje reakciju imunog sistema i sprečava organizam da odbaci presađeni organ.

Intravenski urogram (IVU): Predstavlja dijagnostičku proceduru u kojoj se vrši serijsko RTG snimanje urinarnog sistema posle davanja intravenske injekcije jodnog kontrasta. Ovaj pregled pruža informacije o funkciji bubrega i strukturi mokraćnih puteva.

Izmena: Izmena znači jedan kompletan ciklus peritonealne dijalize i sastoji se iz tri faze. Prva faza je ulivanje dijalizne tečnosti u trbušnu šupljinu. U drugoj fazi, tečnost ostaje u trbuhu nekoliko sati (vreme stajanja) što omogućava višku tečnosti i otpadnim materijama da pređu iz krvi u dijaliznu tečnost. Treća faza je ispuštanje (izlivanje) dijalizne tečnosti iz trbuha.

Kadaverična transplantacija bubrega: Vidi Presađivanje bubrega od preminulog davaoca.

Kalcijum: Najzastupljeniji mineral u našem telu, neophodan za razvoj i održavanje jačine kostiju i zuba. Mleko i mlečni proizvodi kao što su jogurt i sir su prirodni bogati izvori kalcijuma.

Kalijum: Kalijum je veoma važan mineral neophodan za normalnu funkciju nerava, srca i mišića. Paradajz, sveže voće, voćni sokovi i suvo voće su bogati kalijumom.

Kateter za hemodijalizu: To je dugačka elastična, šuplja cev sa dva odvojena lumena (dva prostora). Krv se izvlači kroz jedan lumen, prolazi kroz dijalizator da bi se prečistila i potom se vraća u telo kroz drugi lumen. Ubacivanje ovakvog dvolumenskog katetera je najčešći i najefikasniji metod za hitne i privremene hemodijalize.

Kontinuirana ambulatorna peritonealna dijaliza (CAPD): CAPD je oblik dijalize koji se može raditi i kod kuće pacijenta bez korišćenja bilo kakvih aparata. Kod ovog tipa dijalize, tečnost se izmenjuje u pravilnim vremenskim razmacima tokom čitavog dana (tj. 24 sata dnevno), sedam dana nedeljno.

Kontinuirana ciklična peritonealna dijaliza (CCPD): CCPD ili Automatska peritonealna dijaliza (APD) je forma kontinuirane peritonealne dijalize koja se izvodi kod kuće svakodnevno, a uz pomoć posebnih aparata, takozvanih “ciklera”. Kod CCPD “cikler” obavlja izmenu tečnosti noću dok pacijent spava. Tokom ovog procesa, aparat automatski puni i ispušta rastvor za dijalizu u, odnosno iz trbuha.

Kreatinin i ureja: Su produkti raspada ili otpadni produkti metabolizma belančevina. Iz organizma ih uklanjaju bubrezi. Normalni nivoi kreatinina u plazmi su od 50 do 118 µmol/l (mada to zavisi i od mišićne mase određene osobe) a ureje od 2,9 do 7,1 mmol/l. Oslabljen rad bubrega dovodi do porasta ureje i kreatinina u krvi.

Krvni pritisak: Predstavlja silu kojom cirkulišuća krv deluje na jedinicu zida krvnog suda i nastaje usled srčanih kontrakcija i potiskivanja krvi kroz krvotok. Krvni pritisak je jedan od glavnih vitalnih znakova i izražava se sa dva brojčane vrednosti. Prvi broj pokazuje sistolni pritisak koji odražava maksimalni pritisak kada se srce kontrahuje (zgrči). Drugi broj pokazuje dijastolni pritisak, vrednost izmerenu između dva otkucaja, kada je srce opušteno.

Mikcioni cistouretrogram (MCUG): procedura u kojoj se pacijentu preko urinarnog katetera daje kontrastno sredstvo koje se vidi na rentgenskim snimcima. Na ovaj način se jasno prikazuje anatomija donjeg dela urotrakta (bešike i uretre). Od pacijenta se zatim traži da urinira i pravi se nekoliko rentgenskih snimaka.

Mikroalbuminurija: Predstavlja pojavu male, ali ipak nenormalne količine albumina u mokraći. Njeno prisustvo je znak početne faze dijabetesne bolesti bubrega.

Moždana smrt: Predstavlja trajan i nepovratan gubitak svih funkcija mozga, koji ne reaguje na bilo kakav medincinski ili hiruški tretman. Osobama koje su doživele moždanu smrt se disanje i cirkulacija krvi veštački održavaju. Natrijum: Natrijum je mineral koji reguliše krvni pritisak i zapreminu krvi. U hrani je najviše zastupljen u obliku natrijum hlorida (kuhinjske soli).

Nefrolog: Lekar specijalista internista i subspecijalista za bolesti bubrega.

Nefron: Funkcionalna jedinica bubrega koja vrši prečišćavanje i filtriranje krvi. Svaki bubreg sadrži oko milion nefrona.

Nefrotski sindrom: Bubrežni poremećaj koji se nešto češće viđa kod dece, a karakterišu ga gubitak belančevina mokraćom (više od 3,5 gr na dan), nizak nivo albumina u krvi, visok nivo holesterola i oticanje.

Odbacivanje: Odbacivanje je proces u kome telo primaoca prepoznaje presađeni organ kao strani i pokušava da ga uništi.

Otkazivanje bubrega: Stanje u kome pogoršanje funkcije bubrega vodi do neadekvatnog prečišćavanja krvi od toksina i otpadnih produkata. Odlikuje se povećanjem nivoa ureje i kreatinina u krvi.

Peritonealna dijaliza: Ovo je jedan od efikasnih načina lečenja krajnjeg otkazivanja rada bubrega. U ovom procesu prečišćavanja krvi, dijalizna tečnost se uliva u trbušnu duplju preko specijalnog katetera. Ovako ulivena tečnost uklanja štetne produkte i višak vode iz krvi. Zatim se ta tečnost posle određenog vremena izliva iz trbušne šupljine i baca.

Peritonitis: Peritonitis je infekcija unutar trbušne šupljine i predstavlja moguću komplikaciju peritonealne dijalize. Nelečena, može biti opasna po život.

Policistična bolest bubrega (PKD): PKD je najčešća nasledna bolest bubrega koja se odlikuje rastom velikog broja cisti (balončića ispunjenih tečnošću) u bubrezima. Jedan je od najčešćih uzroka hronične bolesti bubrega.

Polupropusna membrana: membrana (opna) koja selektivno propušta određene materije i tečnost da prođu kroz nju, dok neke druge materije zadržava. Predstavlja tanko prirodno tkivo ili je napravljena od veštačkog materijala.

Preemptivno presađivanje bubrega Presađivanje bubrega se obično izvodi posle izvesnog perioda lečenja dijalizom. Ako se presađivanje uradi pre otpočinjanja lečenja hemodijalizom, onda se takva operacija naziva preemptivno presađivanje (preemptivna transplantacija) bubrega.

Presađivanje bubrega od preminulog davaoca (kadaverična transplantacija): Hiruška procedura pri kojoj se zdravi bubreg osobe koja je doživela moždanu smrt presađuje pacijentu sa odmaklom hroničnom bolešću bubrega.

Proteinurija: Predstavlja prisustvo nenormalno visokih vrednosti belančevina u mokraći.

“Suva” težina: To je težina osobe posle hemodijalize, kada je sav višak tečnosti iz organizma uklonjen.

Sparivanje („Pool“) davalaca i primalaca bubrega: Mnogi pacijenti u završnom stadijumu bubrežne bolesti imaju zdrave i voljne potencijalne davaoce sa neodgovarajućom krvnom grupom ili tkivnom nepodudarnošću. Ponegde u svetu se u tim situacijama ogranizuje grupa (Pool) davalaca, tako da se obezbedi davalaštvo između podudarnih, a nesrodnih parova primaoca i davaoca. Zakon u Srbiji ne prepoznaje ovakvu nesrodnu transplantaciju bubrega.

Terminalna bubrežna insuficijencija (TBI, ESKD): Krajnje odmakla faza CKD (5. stepen CKD) je poznata kao Terminalna bubrežna insuficijencija (TBI) ili, na engleskom, End stage kidney disease (ESKD) ili End stage renal disease (ESRD). U ovoj fazi TBI postoji kompletan ili skoro kompletan prekid rada bubrega. Ovim pacijentima je neophodno lečenje dijalizom ili transplantacija da bi vodili približno normalan život.

Transuretralna resekcija prostate (TURP): TURP je standardni način urološke operacije benigne hiperplazije prostate koja otežava ili onemogućava izmokravanje. Ovo je minimalno invazivna hirurška procedura u kojoj se cistoskop uvede kroz uretru i tim putem se i ukloni tkivo prostate koje je blokiralo oticanje urina.

Ultrazvuk: Ultrazvučni pregled je bezbolan dijagnostički postupak pri kojem se za dobijanje slike unutrašnjih organa i struktura koriste visokofrekventni zvučni talasi. Ultrazvuk je je jednostavan, koristan i siguran način da se dobju informacije kao što su veličina bubrega, prepreke u protoku mokraće ili o prisustvu cisti, kamena ili tumora.

Urolog: Hirurg specijalista za bolesti mokraćnih puteva, bešike, muških reproduktivnih organa kao i poremećaje izvodnog sistema bubrega (zastoje protoka mokraće usled urođenih anomalija ili kamenčića) i tumore bubrega.

Vantelesna litotripsija udarnim talasima (ESWL): To je vid lečenja u kome koncentrisani udarni talasi iz mašine razbijaju kamenčiće u mokraćnim putevima. Kamenje se razbija u deliće koji lakše mogu da se izmokre. ESWL je efikasan i često korišćen tretman za eliminaciju kamena u bubregu. Veštački bubreg: Vidi Dijalizator.

Vezikoureteralni refluks (VUR): VUR je stanje nenormalnog toka mokraće unazad (refluks), iz mokraćne bešike prema ureterima ili čak prema bubrezima. Ovaj anatomski i funkcionalni poremećaj može biti prisutan samo na jednoj ili na obe strane. VUR je čest uzrok urinarnih infekcija, visokog krvnog pritiska i bubrežne insuficijencije kod dece.

Vreme stajanja (zadržavanja): U toku peritonealne dijalize, period stajanja dijalizne tečnosti u abdomenu (trbuhu) se naziva „vreme stajanja“. Tokom ovog vremena odvija se proces prečišćavanja.